X. Skupština Fonda „Russkij mir“, 3. studenog 2016., Moskva

Jubilarna deseta skupština Fonda “Russkij mir” okupila je devetsto nastavnika ruskoga jezika i književnosti, kulturnih djelatnika, diplomata, pisaca i duhovnika iz 95 zemalja. Prva skupština, 2007. godine okupila je predstavnike iz 45 zemalja.

Cilj Fonda “Russkij mir” je očuvanje ruskoga jezika, podrška nastavi jezika i kulturnih događanja, promociji obrazovnih institucija širom svijeta. Fond je u svom financiranju i orijentaciji sličan kulturnim institucijama u drugim europskim zemljama, kao što su Goethe-Institut i Institut Français. Ovogodišnja skupština održana je u konferencijskoj dvorani Gradske vijećnice u Moskvi.

Skupštinu su otvorili Ljudmila Aleskejevna Verbickaja i Vjačeslav Aleksejevič Nikonov stihovima Anne Ahmatove:

«И мы сохраним тебя, русская речь,

Великое русское слово.

Свободным и чистым тебя пронесем,

И Внуком дадим, и от плена спасем

Навеки!»

U uvodnim govorima su napomenuli da je u posljednjih 10 godina otvoreno 140 „Kabineta Russkogo mira” (podrška postojećoj obrazovnoj ustanovi s elektroničkim nositeljima medija i knjigama) i 100 „Centara Russkogo mira” (autonomnih obrazovnih institucija, povezanih s postojećim sveučilištima).

U svom govoru povjesničar Nikonov se osvrnuo na povijest Rusije i (u slobodnom prijevodu) rekao da “Russkij mir” nije izum nastao u posljednjih 10 godina ili političke ideje već je rezultat stoljetne stvarnosti. “Russkij mir” uključuje ne samo Ruse i pravoslavce, nego i ljude drugih religija i ateiste, stotine ljudi koje diljem svijeta povezuje osjećaj tradicije ruske kulture. Naglasio je da knez Vladimir nije samo 988. godine svojim krštenjem i službeno priznao kršćanstvo u Kijevskoj Rusi već je stanovnicima kneževine otvorio pristup duhovnom i znanstvenom oblikovanju Bizanta. 4. studenog 2016. na ruski nacionalni praznik, Dan nacionalnog jedinstva (День народного единства), svečano je otvoren spomenik knezu Vladimiru na Borovickom trgu u središtu Moskve.

Patrijarh Kiril, čelnik ruske pravoslavne crkve, nazvao je Russkij mir višenacionalnom i višereligioznom obitelji koja je organski povezana. Riječ je o srodnosti izvan vjerskih zajednica. Po riječima patrijarha pravoslavna vjera i otvorena priroda ruskoga naroda stvorili su uvjete za društvo u kojem druge religije imaju svoje mjesto i imaju pripadnika različitih nacija na visokim položajima u vladi i društvu. Patrijarh Kiril zahvalio je čelništvu Fonda i sudionicima Skupštine za svoj trud. (izvješće patrijarha Kirila može se pronaći na web stranici www.patriarchia.ru )

Na Skupštini su također prisustvovali službeni predstavnici islamske (Рушан Аббясов) i židovske zajednice (Берл Лазар).

Magomedsalam Magomedalievič Magomedov, zamjenik šefa ruske predsjedničke administracije uputio je riječi dobrodošlice u ime predsjednika Ruske Federacije Vladimira Vladimiroviča Putina.

Mihail Јеfimovič Švidkoj (Михаил Ефимович Швыдкой), kao posebni izaslanik predsjednika Ruske Federacije, u svom je govoru istaknuo da su sudionici Skupštine Russkog mira u cijelom svijetu zastupnici „pravde, humanizma i dobra”.

Svoje pozdravne govore (http://russkiymir.ru/fund/assembly/x-assembly-of-the-russian-world/index.php) uputili su Predsjednik Ruske Federacije, V.V. Putin, predsjednik Savjeta Federacije V.I. Matvienko, ministar Ministarstva obrazovanja i znanosti Ruske Federacije O. Ju. Vasiljeva, ministar kulture RF V.R. Medinskiј, grdonačelnik Grada Moskve S.S. Sobjanin, vođa Republike Krim S. Aksjonov, predstavnik Sovjeta muftija Rusije muftija Šejh R. Gajnutdin.

U okviru rada Skupštine po prvi je puta organiziran Forum mladih (http://www.russkiymir.ru/news/216118/ ) koji se bave ruskim jezikom ili uče ruski jezik. Forum je okupio 200 mladih znanstvenika i studenata, a započeo je svojim radom 2. studenog. U okviru Foruma bile su dodijeljene nagrade za najbolji esej nakon provedenog natječaja „Slovo za nami!“ u okviru Međunarodnog programa za mlade „Pokolenie mira”. Natjecanje je bilo usmjereno na razvoj međunarodne suradnje mladih, privlačenje pozornosti na duhovne vrijednosti ruskoga svijeta i širenje suradnje među organizacijama i zajednicama sunarodnjaka. U okviru Foruma mladih bila su održana predavanja i osmišljen kulturni program za sudionike. Iz Hrvatske je sudjelovao student Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Erik Miletti.

Sve informacije o Fondu „Russkij mir“ dostupne su na stranicama:

Između plenarnih izlaganja i pozdravnih riječi nastupili su glazbenici Gladkov Grigorij (Григорий Гладков) s pjesmom «Это все Россия», Jan Osip zajedno s dječjim ansamblom i nastupila je slovenska pjevačica s violinistom.

Skupština je zaključena stihovima Aleksandra Sergejeviča Puškina «Любите cамого себя» i V.A. Nikonov je najavio obilježavanje „Puškinove godine“. (Irena Mikulaco)

Svečano otvorenje (Ljudmila Aleskejevna Verbickaja i Vjačeslav Aleksejevič Nikonov)

Ljudmila Aleksejevna Verbickaja i Vjačeslav Aleksejevič Nikonov

Sudionici iz Hrvatske (Irena Mikulaco, predsjednica HAPRYAL-a i student Erik Miletti)

Irena Mikulaco (predsjednica HAPRYAL-a) i Erik Miletti (student, sudionik Foruma mladih)

Obilježena 60 godina studija ruskoga jezika i književnosti u Zadru

Davne 1956. godine kada je u Zadru otvoren Filozofski fakultet (tada dio Sveučilišta u Zagrebu) pokrenut je i studij ruskoga jezika i književnosti. Kroz teške početne godine koje je karakterizirao nedostatak kadrova i mali broj studenata odsjek za ruski jezik i književnost uporno se razvijao i danas ima 10 stalno zaposlenih članova (od čega 7 doktora znanosti), nekoliko vanjskih suradnika iz Hrvatske i Rusije te uistinu respektabilan broj studenata koji na svih pet godina studija broji preko 150! Želeći obilježiti tako važan jubilej u Zadru je 19.10. 2016. u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru održan prigodni program – okrugli stol “Prošlost, sadašnjost i budućnost zadarske rusistike” te predstavljanje monografije tiskane u povodu ove godišnjice. Prije samog okruglog stola predstojnica Odsjeka, doc. dr. sc. Sandra Hadžihalilović ukratko je predstavila povijest Odsjeka, U radu okruglog stola sudjelovale su izv.prof. dr.sc. Rafaela Božić (pročelnica Odjela za kroatistiku i slavistiku), Olga Ostrogorski-Jakšić, prof., izv. prof. dr. sc. Zdenka Matek Šmit, prof. dr. sc. Željka Fink, dr.sc. Eugenija Ćuto, dr.sc. Polina Korolkova i Vesna Krneta, prof. Olga Ostrogorski-Jakšić govorila je o početcima zadarske rusistike i o ljudima koji su ju obilježili. Posebno je istaknula ulogu prof. N. Preobraženskog koji je i umro i pokopan u Zadru te ulogu prof. M. Popovića koji je desetljećima kao gostujući profesor iz Zagreba nosio kolegije jezika i pomagao razvoj zadarske rusistike na svaki način. Zdenka Matek Šmit sjetila nas je važne uloge Višnje Rister i istaknula koliko nam i danas nedostaje njezina erudicija i posvećenost ruskoj književnosti, Željka Fink Arsovski govorila je o svom iskustvu gostujućeg profesora na zadarskom odsjeku i podsjetila nas na činjenicu da je zagrebačka rusistika uvijek bila velika potpora razvoju rusistike u Zadru. Eugenija Ćuto govorila je o svom iskustvu rada na jezičnim vježbama te razlikama između ruskog i hrvatskog sustava obrazovanja. Polina Korolkova upoznala je prisutne s kulturnim vezama Hrvatske i Rusije, osobito s prisutnošću Hrvatske, hrvatskoga jezika i kulture u Rusiji. Vesna Krneta govorila je o svojim iskustvima studija – i kao bivša studentica i kao dugogodišnja lektorica, a Rafaela Božić govorila je o prilagodbi programa na bolonjski sustav koji je iskorišten kako bi što više približio sadržaj studija potrebama studenata i njihovom radu u praksi. Također je ukratko predstavila monografiju koju je uredila zajedno sa Zdenkom Matek Šmit. Monografija predstavlja u slici i riječi najvažnije trenutke dugogodišnjeg rada na Odsjeku i predstavlja uistinu važan doprinos svjedočanstvu o razvoju rusistike i u Hrvatskoj i u svijetu. Program su svojim nastupima ruskih pjesama ukrasili i studenti Odsjeka: Saša-Mario Mešić na harmonici te Marin Modrić i Matea Biloglav s duetom uz gitaru. Program je nastavljen prigodnim domjenkom u studentskom domu “Božo Lerotić”: Program su vodile doc. dr. sc. Adrijana Vidić i studentica Marta Džaja.  Tekst: Rafaela Božić; foto:  Maja Padžić i Sandra Hadžihalilović12 3 4 5 6

Prestižna stipendija Fonda Russkiy mir za studenta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Erika Milettija

Erik Miletti, izvrstan je student druge godine Filozofskoga fakulteta, Preddiplomskoga studija Japanskoga jezika i kulture, Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, koji sluša kolegij Ruski jezik te je dobitnik prestižne stipendije Fonda Russkiy mir i boravit će na studijskom putovanju u glavnom gradu Ruske Federacije, u Moskvi, od 1. do 5. studenog 2016. godine.

Fond Russkiy mir osnovan je u skladu s odlukom predsjednika Ruske Federacije, Vladimira Putina, 21. lipnja 2007. godine radi provedbe projekata koji bi promovirali ruski jezik kao rusko nacionalno blago  i važnog elementa ruske i svjetske kulture. Fond Russkiy mir dodjeljuje stipendije, podržava i organizira konferencije i znanstvene skupove, organizira Skupštine Russkoga mira. Ove godine će u Moskvi biti održana 10. jubilarna Skupština Russkoga mira te će okupiti 800 sudionika iz cijeloga svijeta, među kojima predstavnike političkoga vrha Ruske Federacije, Ministarstava, slavne ruske i strane javne djelatnike, diplomate, poznate znanstvenike i pisce, kulturne radnike, istaknute nastavnike ruskoga jezika i književnosti, čelnike društava sunarodnjaka u inozemstvu, svećenstva, organizacije mladih i predstavnike medija.

Erik Miletti sudjelovat će na Forumu mladih, koji se po prvi puta održava, a samim time Erik će predstavljati i hrvatsku mladež te će kao sudionik Foruma prisustvovati i Skupštini Russkoga mira, koja će biti održana u Parlamentu Ruske Federacije. Za vrijeme svog studijskog boravka prisustvovat će predavanjima i okruglim stolovima akademika, vrsnih rusista i povjesničara, sudjelovati u kulturnom programu te će na taj način usavršiti svoje znanje iz ruskoga jezika, povijesti i kulture. Na prijedlog i prema preporuci njegove profesorice i predsjednice Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti (HAPRYAL), Irene Mikulaco, koja također sudjeluje na Skupštini Russkoga mira, Fond Russkiy mir, dodijelio je Eriku Milettiju ovu prestižnu stipendiju.

60 godina Odsjeka za ruski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru

60 godina Odsjeka za ruski jezik i književnost_plakat

U srijedu, 19. listopada 2016. godine obilježava se 60 obljetnica Odsjeka za ruski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru. Od sveg srca čestitamo svim profesorima, djelatnicima i suradnicima koji su godinama svojim izvrsnim i ustrajnim radom, kvalitetnim i zanimljivim programima gradili zadarsku rusistiku te zajedno sa svojim studentima doprinijeli popularizaciji rusistike u svijetu. Pozivamo sve zainteresirane da se odazovu obilježavanju ovako značajne obljetnice.  http://www.unizd.hr/ruski/Obavijesti/tabid/1832/Default.aspx

 

Studijsko putovanje pulskih studenata u Sankt-Peterburg

Spas na Krovi, Sankt-Peterburg, Anja, Gordana, Erik, Sanja i Matea

Studenti Filozofskoga fakulteta (Sanja Benković, Matea Glavinić, Erik Miletti, Anja Omazić i Gordana Ujdur), Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, koji slušaju kolegije iz Ruskoga jezika na preddiplomskom studiju kroatistike, povijesti te studiju Japanskoga jezika i kulture, zajedno su sa svojom profesoricom, Irenom Mikulaco, boravili na studijskom putovanju u Sankt-Peterburgu, u Ruskoj Federaciji. Terenska nastava provedena je od 18. do 25. rujna 2016. godine prema planu i programu: 20 sati učenja ruskoga jezika u Centru „Zlatoust“ i organizirane ekskurzije na ruskom jeziku i posjeti muzejima: Ermitaž, Ruski muzej i Državni muzej političke povijesti Rusije; muzejima-stanovima pisaca: A. Ahmatove i A. S. Puškina. Bili su u Aleksandrinskom kazalištu, gdje su gledali Gogoljeva „Revizora“ te su uživali na folklornoj predstavi kazaškog ansambla „Bagatica“. Zadnji dan studijskoga boravka proveli su u gradu Puškinu, gdje su obišli ljetnu rezidenciju carice Katarine II i park.

Ljetna rezidencija Katarine II Podjela diploma_Centar Zlatoust