Studenti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, poglavito s Filozofskoga fakulteta, koji slušaju kolegije iz Ruskoga jezika, zajedno su sa svojom profesoricom, Irenom Mikulaco, boravili na studijskom putovanju u Sankt-Peterburgu, u Ruskoj Federaciji. Terenska nastava provedena je od 9. do 16. srpnja 2017. godine prema planu i programu: 20 sati učenja ruskoga jezika u Centru „Zlatoust“ i organizirane su ekskurzije na ruskom jeziku te posjeti znamenitostima, muzejima, crkvama i kulturnim događanjima. Od ruskih muzeja vidjeli su Ermitaž, zimski dvorac Petra I., Državni muzej političke povijesti Rusije, gdje su se podsjetili povijesnih događanja od 19. do 21. stoljeća i bili na mjestu gdje je započela revolucija. Obišli su muzejski prostor Petropavlovske tvrđave s crkvom. Posjetili su i muzej posvećen A. S. Puškinu, gdje im je kustos muzeja recitirao Puškinove stihove u gradu Puškin (Carsko selo). Osim Puškinovih stihova slušali su i ulomke iz romana F. M. Dostojevskog i pratili stope glavnih likova po Sankt-Peterburgu. Osim mjesta gdje su živjeli ruski književnici i stvarali svoja remek-djela, studenti su posjetili i duhovna središta, crkvu Kristova uskrsnuća (Спас на Крови), crkvu sv. Izaka (Исаакиевский собор), Kazansku katedralu (Казанский собор) te Smolni samostan. Zbog pogodnog vremena vozili su se brodom po rijekama i kanalima Sankt-Peterburga. Studenti su imali i večernji kulturni program. Uživali su u Aleksandrinskom kazalištu, gdje su gledali balet „Labuđe jezero“ P. I. Čajkovskog te su bili na folklornoj predstavi kazaškog ansambla „Bagatica“ i gledali kazačok. Terenska nastava bila je obogaćena i dvama razgledima carskih parkova, bili su u Petergofu, ruskom Versaju i osjetili morski zrak na Finskom zaljevu. Zadnjeg dana studijskoga boravka proveli su u gradu Puškinu, gdje su obišli ljetnu rezidenciju carice Katarine II i prekrasan park s jezerom. Svi studenti dobili su diplomu Centra „Zlatoust“ o stupnju znanja iz ruskoga jezika prema TOERFL (Test of Russian as a Foreign Language). Ugođaj terenske nastave uljepšale su „bijele noći“ kada je zalazak Sunca bio oko pola noći, a izlazak oko 4 ujutro. Prezentacija terenske nastave bit će upriličena na početku akademske godine 2017./2018.

Organizatori Festivala obavještavaju da se iz Hrvatske registriralo 100 ljudi. U ovom trenutku traje provjera i konačan spisak znat će se sredinom srpnja. Svi se ljubazno mole za strpljenje i dobit će na svoj e-mail direktno od Organizatora službeni poziv i daljnje upute. Organizatori Festivala mole da se aviokarte još ne kupuju, dok ne stigne na e-mail potencijalnog sudionika službeni poziv.

12. lipnja 2017. Veleposlanstvo Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj organiziralo je svečani prijem u Hotelu Westin povodom Dana Rusije i 25. obljetnice uspostavljanja diplomatskih odnosa između Ruske Federacije i Republike Hrvatske uz svečani domjenak i prigodni koncert. Među počasnim uzvanicima bili su i bivši hrvatski predsjednici, Stjepan Mesić i Ivo Josipović, dopredsjednici Vlade RH ministrica gospodarstva Martina Dalić i ministar obrane Damir Krstičević, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, voditelji nadležnih ministarstva RH, zastupnici Hrvatskog Sabora, voditelji političkih stranaka, predstavnici akademskih i društvenih krugova te gospodarstvenici. Na početku zbivanja gostima su se obratili Njegova ekscelencija, g. Anvar Azimov, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Rusije u Hrvatskoj i predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog Sabora Miro Kovač. Svečanosti su prisustvovale Irena Mikulaco (predsjednica) i Natalija Vidmarović (potpredsjednica) Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti.

Više fotografija na stranici Veleposlanstva http://www.zagreb.mid.ru/news/news2017-06-12-Prijem.html

Međunarodna konferencija MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJA – STRATEGIJE I TAKTIKE MEĐUNARODNOG HUMANISTIČKOG OBRAZOVANJA  u organizaciji Humanističkog fakulteta Sveučilišta civilnoga zrakoplovstva iz Sankt-Peterburga, Odsjeka za ruski jezik Sveučilišta u Zadru i Peterburškog državnog sveučilišta održana je od 18. do 22. svibnja u Sankt-Peterburgu.

Više o konferenciji: http://www.unizd.hr/ruski/Doga%C4%91anja/Me%C4%91ukulturnakomunikacija-strategijeitaktikeme%C4%91unarodnoghumanisti%C4%8Dkogobrazovanja/tabid/7614/Default.aspx

Novosti o XIX. Svjetskom festivalu mladih i studenata možete pogledati na stranicama Fonda “Russkiy mir”  http://www.russkiymir.ru/news/226500/

13. i 14. lipnja obilježeni su Dani ruskoga jezika i kulture u Puli. U povodu Dana ruskoga jezika Hrvatsko društvo nastavnika ruskoga jezika i književnosti, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Filozofski fakultet i Matica hrvatska – Ogranak u Puli organizirali su „Dane ruskoga jezika i kulture“, koji se već niz godina tradicionalno održavaju u lipnju.

13. lipnja je na svečanom otvaranju, organizatorica i moderatorica Dana ruskoga jezika i kulture, Irena Mikulaco, predsjednica Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti, govorila o tradiciji učenja ruskog jezika u Puli, o prošlim i budućim događanjima.

U srpnju pulski studenti zajedno sa svojom nastavnicom odlaze na terensku nastavu u Centar „Zlatoust“ u Sankt-Peterburg, gdje će usavršavati ruski jezik i govornu kulturu, odlaziti na ekskurzije, posjetiti muzeje Sankt-Peterburga i okolicu te razna kulturna događanja. Nadalje, studenti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli sudjelovat će na „19. Svjetskom festivalu mladih i studenata“ u Sočiju, od 14. do 22. listopada, a krajem listopada planira se otvaranje Centra „Instituta Puškina“ na Sveučilištu u Puli, zajedno sa Sveučilištem u Pjatigorsku.

Cilj Dana ruskoga jezika i kulture je upoznati studente, stanovnike grada i goste s ruskom kulturom, slušati rusku riječ i zainteresirati i motivirati za učenje ruskoga jezika, književnosti i kulture preko najljepšeg ruskog bogatstva – ruske riječi i ruske kulture.

13. lipnja u programu je sudjelovao primarijus, otorinolaringolog, mr. sc. Ivica Pavičić  Donkić, koji je zainteresirao mnogobrojnu publiku s predavanjem „Ruski liječnici – pisci“ i govorio, najvećim dijelom, o Čehovu i Bulgakovu, pročitao je njihove pripovijetke, koje govore o liječničkoj praksi i usporedio ju sa suvremenom praksom liječnika. Poslije primarijusa studenti Filozofskoga fakulteta prikazali su svoje prezentacije i govorili o ruskim piscima i njihovim djelima, kao npr. o Cvetajevoj, Tolstoju, Bunjinu, Dostojevskom, Čehovu, Ljermontovu i drugima. Studenti su slobodno govorili na ruskom jezik, osobito obraćajući pažnju na pravilan izgovor i govoru kulturu. Na taj način i javnim nastupom studenti su položili ispit iz ruskoga jezika koji uče na Filozofskom fakultetu u Puli.

14. lipnja s početkom u 18 sati, večer je započela gastronomskom radionicom boršča, gdje su svi zainteresirani mogli sudjelovati u pripremu, a nakon toga u kušanju jela. Večer se nastavila u kreativnoj atmosferi čitanja vječnih stihova Aleksandra Sergejeviča Puškina (studentice Filozofskoga fakulteta i studentica na razmjeni u okviru pograma ERASMUS +), igrokazom studenata prema Puškinovoj bajci „Bajka o ribaru i ribici“. Studenti su samostalno izradili lutke i kulise i pripremili predstavu zajedno s nastavnicom. Ove godine se broj studenata koji uče ruski jezik na Filozofskom fakultetu utrostručio, pa su iz tog razloga bile dvije predstave. Kulturna večera završila je ruskim pjesmama i gledanjem ruskoga filma.

Predavanje primarijusa, mr. sc. Ivice Pavičića Donkića, dr. med. “Ruski liječnici i pisci”

Prezentacije studenata

2. dan

Gastronomska radionica, priprema se boršč

Boršč je bio jako ukusan:)

Studentice čitaju stihove A. S. Puškina

Studentice Ivana Duras, Bojana Rajšić, Fanni Zvezdovits i Reka Cheh sa svojom mentoricom, Irenom Mikulaco

Završne pripreme pred izvedbu predstave “Bajka o ribaru i ribici”

Igrokaz “Bajka o ribaru i ribici”

Poslije predstave…

Na današnji dan, 6. lipnja 1799. rođen  je otac suvremenoga ruskoga jezika, A. S. Puškin, pa se taj dan u cijelom svijetu obilježava kao Dan ruskoga jezika.

U povodu Dana ruskoga jezika, u organizaciji Filozofskoga fakulteta u Puli, Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti te Matice hrvatske – Ogranka u Puli, bit će organizirani Dani ruskoga jezika i kulture, koji se već niz godina tradicionalno održavaju u lipnju.

Program:

U utorak, 13. lipnja u 19 sati u prostorijama Ogranka Matice hrvatske u Puli, Kandlerova 42.

Predavanje primarijusa, mr. sc. Ivice Pavičića Donkića, dr. med. „Ruski liječnici i pisci“ (predavanje će biti na hrvatskom jeziku).

Prezentacije studenata Filozofskoga fakulteta u Puli o ruskim književnicima (na ruskom jeziku).

U srijedu, 14. lipnja od 18 sati u prostorijama Ogranka Matice hrvatske u Puli, Kandlerova 42.

Radionica i priprema ruskog nacionalnog jela „boršč“.

Čitanje Puškina.

Lutkarska predstava studenata Filozofskog fakulteta u Puli: A. S. Puškin: „Bajka o ribaru i ribici“.

Prikazivanje ruskog filma.

Mentorica i organizatorica: Irena Mikulaco

Svi ste dobro došli!

Ulaz je slobodan.

11. svibnja 2017. u Sočiju (Ruska Federacija), otvoren je Međunarodni forum rusista na Sočinskom državnom sveučilištu pod pokroviteljstvom Fonda „Russkij mir“. Predsjednica HAPRYAL-a, Irena Mikulaco, održala je plenarno izlaganje na otvaranju foruma i dala intervju za televiziju „Kuban24“, koju prati 6 milijuna gledatelja. Forum je trajao od 11. do 14. svibnja i okupio je rusiste iz Austrije, Njemačke, Kazahstana, a svoje znanstvene radove za časopis poslali su znanstvenici iz SAD-a, Velike Britanije, Nizozemske, Turske, Indije, Španjolske, Portugala, Slovačke, Bugarske, Litve, Latvije, Ukrajine, Bjelorusije, Gruzije i Uzbekistana. Svojim nastupima uveličali su forum predstavnici s mnogih ruskih sveučilišta, poput Moskve, Sankt-Peterburga, Jelca, Voronježa, Volgograda, Perma, Kirova, Smoljenska, Krasnodara, Novosibirska, Soči, Krima, Tjumenja, Omska, Orenburga, Ekaterinburga, Krasnojarska, Kemerova, Irkutska, Murmanska, Surguta, Čite, Iževska, Brjanska, Velikog Novgoroda, Orla, Belgoroda, Samare, Saranska, Stavropolja, Armavira.

Na plenarnom izlaganju govorili su:

1. Formirovanie professionaljnoj jazykovoj ličnosti inostrannogo filologa-rusista: govorjaščeva, pišuščeva, čitajuščeva, slušajuščeva – O.K. Grekova (MGU im. Lomonosova, Rusija)
2. Poetičeskij diskurs v obučenii russkomu jazyku kak inostrannomu (na primere stihotvorenija M. J. Ljermontova „Parus“) – Irena Mikulaco (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska) i
3. Literatura na urokah russkogo jazyka v avstrijskoj škole (na primere poemi S. A. Jesenjina „Anna Snjegina“) – E. A. Poyntner (Sveučilište u Beču, Austrija)

Program provedenog foruma i detaljnu informaciju možete pogledati ovdje:

http://russkiymir.ru/news/224597/

https://youtu.be/PkAov91-prM

https://www.youtube.com/watch?v=PkAov91-prM&feature=youtu.be

http://kuban24.tv/item/prepodavatel-russkogo-yazyka-v-horvatii-ocenila-uroven-prepodavaniya-za-rubezhom-174170

Od 11. do 14. svibnja 2017. Sočinsko državno sveučilište uz podršku fonda “Russkiy mir” realizira sveobuhvatni filološki projekt «Профессиональная языковая личность: международный форум русистов в Сочинском государственном университете». Među plenarnim izlagačima je  i predsjednica HAPRYAL-a, Irena Mikulaco. Program možete pogledati ovdje Пресс-релиз Сочи-форум__ программа (3)

Na Filozofskom fakultetu u Puli, 18. travnja 2017., u dvorani 12, s početkom u 17 sati, izv. prof. dr. sc. Stefano Aloe održao je predavanje o crtežima i kaligrafiji u rukopisima F. M. Dostojevskog. Profesor Aloe dolazi sa Sveučilišta u Veroni, s Odsjeka za germanistiku i slavistiku, gdje predaje kolegije iz rusku književnosti i slavistike uopće. Član je Međunarodnoga društva Dostojevskog, čiji je bio glavni tajnik od 2007. do 2013. godine, član je raznih slavističkih društava, znanstvenih savjeta; urednik znanstvenih časopisa i knjiga; pisac knjiga iz područja rusistike i slavistike te mnogobrojnih znanstvenih radova. Do sada je bio pozvanim predavačem na sveučilištima u Varšavi i Vroclavu (Poljska), u Bratislavi (Slovačka), Sao-Paolu (Brazil), Granadi (Španjolska).

Profesor Aloe nadahnuto je govorio o F. M. Dostojevskom. U uvodnom dijelu govorio je o njegovu obrazovanju (završio je vojno-inženjerski studij), koje je bilo vrlo bitno za umijeće piščeva crtanja i kaligrafije jer je na svom studiju imao, između ostalog, kolegije crtanja i lijepog pisanja (kaligrafije). Nadalje, bilo je riječi o piščevu nadahnuću i suočavanju pisca, umjetnika, s prazninom papira i na koji način je F. M. Dostojevski pronalazio ideje za svoje likove. Započevši crtež lika na sredini, dobivši ideju, započinjao je pisanje koje je teklo ukrug po bjelini margine. Središnji dio praznoga papira je najsnažniji i zato bi tu smještao lik, koji je kasnije gradio u svojem djelu. Crtao je direktno po papiru perom i tintom, koji su ponekad bili i samo obrisni likovi, ponekad vrlo detaljni, ponekad groteskni, čak i autoportrete, i to u stankama, u potrazi za nadahnućem, dodavao bi kaligrafski ispisana slova, riječi, nazive gradove i sl. Dostojevski je pisao je vrlo brzo.

Kako je rekao prof. Aloe «есть идея и пустая тетрадь – тайна космоса, когда нет начала, драматическое мгновение, а идеи должны стать художественным произведением, со страхом от пустоты бумаги и со страстью писал Достоевский» (postoji ideja i prazna bilježnica – tajna svemira, dramatičan trenutak pred početak pisanja i s takvim strahom od praznine papira i strašću pisao je Dostojevski). Osim crteža lica, često staraca, izboranih, bolesnih, monaha, F.M. Dostojevski crtao je zamišljene gotičke katedrale jer je bio opčinjen gotičkim stilom te hrastove listove. Kao majstori graditelji katedrala, tako je i Dostojevski gradio likove u svojim remek djelima. Profesor Aloe osvrnuo se i na projekt u kojem je nedavno sudjelovao, a to je objavljivanje knjige Konstantina Baršta «Рисунки и каллиграфия Ф.М. Достоевского» (Crteži i kaligrafija F. M. Dostojevskog), objavljene na trima jezicima: ruskom, engleskom i talijanskom, na kojoj je Baršt radio 40 godina. Profesor Aloe završio je predavanje time da su i drugi književnici slikali i crtali, i bolje od Dostojevskog, kao npr. Puškin, Ljermontov, Balzac, Hugo, Goethe itd. te da je ovo vrlo zanimljivo područje za istraživanje.

Predavanje je organizirala profesorica Filozofskog fakulteta, Irena Mikulaco, ujedno i predsjednica Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti i predavanje je bilo održano na ruskom jeziku te je zainteresiralo velik broj studenata, koji su za zanimanjem pratili predavanje.