X. Skupština Fonda „Russkij mir“, 3. studenog 2016., Moskva

Jubilarna deseta skupština Fonda “Russkij mir” okupila je devetsto nastavnika ruskoga jezika i književnosti, kulturnih djelatnika, diplomata, pisaca i duhovnika iz 95 zemalja. Prva skupština, 2007. godine okupila je predstavnike iz 45 zemalja.

Cilj Fonda “Russkij mir” je očuvanje ruskoga jezika, podrška nastavi jezika i kulturnih događanja, promociji obrazovnih institucija širom svijeta. Fond je u svom financiranju i orijentaciji sličan kulturnim institucijama u drugim europskim zemljama, kao što su Goethe-Institut i Institut Français. Ovogodišnja skupština održana je u konferencijskoj dvorani Gradske vijećnice u Moskvi.

Skupštinu su otvorili Ljudmila Aleskejevna Verbickaja i Vjačeslav Aleksejevič Nikonov stihovima Anne Ahmatove:

«И мы сохраним тебя, русская речь,

Великое русское слово.

Свободным и чистым тебя пронесем,

И Внуком дадим, и от плена спасем

Навеки!»

U uvodnim govorima su napomenuli da je u posljednjih 10 godina otvoreno 140 „Kabineta Russkogo mira” (podrška postojećoj obrazovnoj ustanovi s elektroničkim nositeljima medija i knjigama) i 100 „Centara Russkogo mira” (autonomnih obrazovnih institucija, povezanih s postojećim sveučilištima).

U svom govoru povjesničar Nikonov se osvrnuo na povijest Rusije i (u slobodnom prijevodu) rekao da “Russkij mir” nije izum nastao u posljednjih 10 godina ili političke ideje već je rezultat stoljetne stvarnosti. “Russkij mir” uključuje ne samo Ruse i pravoslavce, nego i ljude drugih religija i ateiste, stotine ljudi koje diljem svijeta povezuje osjećaj tradicije ruske kulture. Naglasio je da knez Vladimir nije samo 988. godine svojim krštenjem i službeno priznao kršćanstvo u Kijevskoj Rusi već je stanovnicima kneževine otvorio pristup duhovnom i znanstvenom oblikovanju Bizanta. 4. studenog 2016. na ruski nacionalni praznik, Dan nacionalnog jedinstva (День народного единства), svečano je otvoren spomenik knezu Vladimiru na Borovickom trgu u središtu Moskve.

Patrijarh Kiril, čelnik ruske pravoslavne crkve, nazvao je Russkij mir višenacionalnom i višereligioznom obitelji koja je organski povezana. Riječ je o srodnosti izvan vjerskih zajednica. Po riječima patrijarha pravoslavna vjera i otvorena priroda ruskoga naroda stvorili su uvjete za društvo u kojem druge religije imaju svoje mjesto i imaju pripadnika različitih nacija na visokim položajima u vladi i društvu. Patrijarh Kiril zahvalio je čelništvu Fonda i sudionicima Skupštine za svoj trud. (izvješće patrijarha Kirila može se pronaći na web stranici www.patriarchia.ru )

Na Skupštini su također prisustvovali službeni predstavnici islamske (Рушан Аббясов) i židovske zajednice (Берл Лазар).

Magomedsalam Magomedalievič Magomedov, zamjenik šefa ruske predsjedničke administracije uputio je riječi dobrodošlice u ime predsjednika Ruske Federacije Vladimira Vladimiroviča Putina.

Mihail Јеfimovič Švidkoj (Михаил Ефимович Швыдкой), kao posebni izaslanik predsjednika Ruske Federacije, u svom je govoru istaknuo da su sudionici Skupštine Russkog mira u cijelom svijetu zastupnici „pravde, humanizma i dobra”.

Svoje pozdravne govore (http://russkiymir.ru/fund/assembly/x-assembly-of-the-russian-world/index.php) uputili su Predsjednik Ruske Federacije, V.V. Putin, predsjednik Savjeta Federacije V.I. Matvienko, ministar Ministarstva obrazovanja i znanosti Ruske Federacije O. Ju. Vasiljeva, ministar kulture RF V.R. Medinskiј, grdonačelnik Grada Moskve S.S. Sobjanin, vođa Republike Krim S. Aksjonov, predstavnik Sovjeta muftija Rusije muftija Šejh R. Gajnutdin.

U okviru rada Skupštine po prvi je puta organiziran Forum mladih (http://www.russkiymir.ru/news/216118/ ) koji se bave ruskim jezikom ili uče ruski jezik. Forum je okupio 200 mladih znanstvenika i studenata, a započeo je svojim radom 2. studenog. U okviru Foruma bile su dodijeljene nagrade za najbolji esej nakon provedenog natječaja „Slovo za nami!“ u okviru Međunarodnog programa za mlade „Pokolenie mira”. Natjecanje je bilo usmjereno na razvoj međunarodne suradnje mladih, privlačenje pozornosti na duhovne vrijednosti ruskoga svijeta i širenje suradnje među organizacijama i zajednicama sunarodnjaka. U okviru Foruma mladih bila su održana predavanja i osmišljen kulturni program za sudionike. Iz Hrvatske je sudjelovao student Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Erik Miletti.

Sve informacije o Fondu „Russkij mir“ dostupne su na stranicama:

Između plenarnih izlaganja i pozdravnih riječi nastupili su glazbenici Gladkov Grigorij (Григорий Гладков) s pjesmom «Это все Россия», Jan Osip zajedno s dječjim ansamblom i nastupila je slovenska pjevačica s violinistom.

Skupština je zaključena stihovima Aleksandra Sergejeviča Puškina «Любите cамого себя» i V.A. Nikonov je najavio obilježavanje „Puškinove godine“. (Irena Mikulaco)

Svečano otvorenje (Ljudmila Aleskejevna Verbickaja i Vjačeslav Aleksejevič Nikonov)

Ljudmila Aleksejevna Verbickaja i Vjačeslav Aleksejevič Nikonov

Sudionici iz Hrvatske (Irena Mikulaco, predsjednica HAPRYAL-a i student Erik Miletti)

Irena Mikulaco (predsjednica HAPRYAL-a) i Erik Miletti (student, sudionik Foruma mladih)