Na Filozofskom fakultetu u Puli, 18. travnja 2017., u dvorani 12, s početkom u 17 sati, izv. prof. dr. sc. Stefano Aloe održao je predavanje o crtežima i kaligrafiji u rukopisima F. M. Dostojevskog. Profesor Aloe dolazi sa Sveučilišta u Veroni, s Odsjeka za germanistiku i slavistiku, gdje predaje kolegije iz rusku književnosti i slavistike uopće. Član je Međunarodnoga društva Dostojevskog, čiji je bio glavni tajnik od 2007. do 2013. godine, član je raznih slavističkih društava, znanstvenih savjeta; urednik znanstvenih časopisa i knjiga; pisac knjiga iz područja rusistike i slavistike te mnogobrojnih znanstvenih radova. Do sada je bio pozvanim predavačem na sveučilištima u Varšavi i Vroclavu (Poljska), u Bratislavi (Slovačka), Sao-Paolu (Brazil), Granadi (Španjolska).

Profesor Aloe nadahnuto je govorio o F. M. Dostojevskom. U uvodnom dijelu govorio je o njegovu obrazovanju (završio je vojno-inženjerski studij), koje je bilo vrlo bitno za umijeće piščeva crtanja i kaligrafije jer je na svom studiju imao, između ostalog, kolegije crtanja i lijepog pisanja (kaligrafije). Nadalje, bilo je riječi o piščevu nadahnuću i suočavanju pisca, umjetnika, s prazninom papira i na koji način je F. M. Dostojevski pronalazio ideje za svoje likove. Započevši crtež lika na sredini, dobivši ideju, započinjao je pisanje koje je teklo ukrug po bjelini margine. Središnji dio praznoga papira je najsnažniji i zato bi tu smještao lik, koji je kasnije gradio u svojem djelu. Crtao je direktno po papiru perom i tintom, koji su ponekad bili i samo obrisni likovi, ponekad vrlo detaljni, ponekad groteskni, čak i autoportrete, i to u stankama, u potrazi za nadahnućem, dodavao bi kaligrafski ispisana slova, riječi, nazive gradove i sl. Dostojevski je pisao je vrlo brzo.

Kako je rekao prof. Aloe «есть идея и пустая тетрадь – тайна космоса, когда нет начала, драматическое мгновение, а идеи должны стать художественным произведением, со страхом от пустоты бумаги и со страстью писал Достоевский» (postoji ideja i prazna bilježnica – tajna svemira, dramatičan trenutak pred početak pisanja i s takvim strahom od praznine papira i strašću pisao je Dostojevski). Osim crteža lica, često staraca, izboranih, bolesnih, monaha, F.M. Dostojevski crtao je zamišljene gotičke katedrale jer je bio opčinjen gotičkim stilom te hrastove listove. Kao majstori graditelji katedrala, tako je i Dostojevski gradio likove u svojim remek djelima. Profesor Aloe osvrnuo se i na projekt u kojem je nedavno sudjelovao, a to je objavljivanje knjige Konstantina Baršta «Рисунки и каллиграфия Ф.М. Достоевского» (Crteži i kaligrafija F. M. Dostojevskog), objavljene na trima jezicima: ruskom, engleskom i talijanskom, na kojoj je Baršt radio 40 godina. Profesor Aloe završio je predavanje time da su i drugi književnici slikali i crtali, i bolje od Dostojevskog, kao npr. Puškin, Ljermontov, Balzac, Hugo, Goethe itd. te da je ovo vrlo zanimljivo područje za istraživanje.

Predavanje je organizirala profesorica Filozofskog fakulteta, Irena Mikulaco, ujedno i predsjednica Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti i predavanje je bilo održano na ruskom jeziku te je zainteresiralo velik broj studenata, koji su za zanimanjem pratili predavanje.